BOSNJAK SA KISTOM ISPOD PROKLETIJA

Pise: Esad R. KRCIC

Na samom pocetku Drugog svjetskog rata, tacnije 3. marta 1941. godine u Plavu se rodio umjetnik Ibrahim Rekovic, medju Bosnjacima iz Sandzaka vise poznat kao Ibro. Da, jeste Ibro umjetnik, ali je isto tako i sakupljac starih rijeci koje su (bile) u upotrebi medju bosnjackim narodom u plavsko-gusinjskom kraju. Hikaje, price i brojne dogodovstine medju nasim narodom svakim danom nalaze sve vise prostora u njegovim defterima. Ibro je i pjesnik. Da, pjesnik duse plavskog kraja. A niste culi za to?! Pa naravno, njegov zivot je na tom polju vise nego tih, ali pjesme govore o necem sasvim suprotnom, o zivosti plavsko-gusinjskog kraja i zilavosti bosnjackog naroda koji se kroz razna vremena odupirao svim nasrtajima na njega. I onih iz vana, kao i onih iz unutra. Sve te pjesme cekau neki bolji vakat za objavljivanje. Ibro je i politicar danasnjeg vakta. Politicar koji poseban akcenat stavlja na bosnjacki kolektivitet. Jer, naravno individualna isticanja pojedinaca koji se namecu kroz razna stranacka i druga djelovanja nasem narodu, nije dugog vijeka. On je uvijek bi na poziciji da je bolje da se bavi politikom nego ona njime. Tako je dva puta bio poslanik u Skupstini CG, obavljao je brojne znacajne i odgovorne funkcije na nivou plavske opcine. Sada je trenutno savjetnik za kulturu u Organima uprave SO-e Plav. Ovdje cemo poseban akcenat staviti na Ibra umjetnika. Bosnjaka sa kistom ispod krsovtih Prokletrija koje nikom ne smetaju a svakom su na put. Planine koje ovaj kraj cine zanimljivim a i teskim. Zanimljivim ko voli planinarstvo i ljepotu planine. A teskim zbog prokletijskih krsovitih visina koje mjestanima plavsko-gusinjskog kraja cesto cine problem. Nekada su tako sretni sto ih imaju, a nekada bi ih rado pretvorili u ravnicu preko koje bi makar nekad prosao tako zeljeni put preko Vrmose gdje bi spojio za sada ne spojivo, u politici, a spojivo u stvarnosti. Ne pitajte se zasto? Sve je to Ibro sa umjetnickim potezima kista prikazao na svojim crtezima gdje dominira ljepota plavsko-gusinjskog kraja cija se brda i doline kupaju u bistrim vodama Plavskog, Hridskog, Visitorskog i Oko Skakvice jezera, u hladnim i pitkom Ali-pasinim vrelima i slapovima vusanjske Grlje… Umjetnik Ibrahim Rekovic zavrsio je Visu pedagosku akademiju u Pristini. Slikarstvom se bavi vise od tridesetak godina, tako da je izlagao svoje radove od Plava, Gusinja i Podgorice (Crna Gora), preko Peci i Pristine (Kosovo), do seher Sarajeva i slovenske Skofija Loke… Cesto njegove slike 'putuju' sirom dunjaluka. Odnose ih dobri Bosnjani koji su ovo dunjalucki rahatluk pronasli daleko od svoje rodne grude. Ibrine slike koje nose sa sobom dodju im kao dio zavicaja za kojim su cvrsto vezani i za kojim ih cesto nostalgija vuce. One im sluze za odmaranje duse u tudjini, bar na trenutak. Ibro je svoje emocije kako prema zavicaju tako i prema ljudima iz naseg kraja prenio kistom na slikarski papir. Tako u njegovoj galeriji na obali Plavskog jezera posebna mjesta zauzimaju dzamije, stare bosnjacke kuce i kule sa avlijama, ljepote plavskih jezera, kao i likovi plavsko-gusinjskih gazija i istaknutih pojedinaca koji su ovaj kraj ucinili histrijski znacajnim. On je isto tako u svojoj galeriji uvrstio i ljude kojima je ovodunjalucki zivot nesto slozeniji ali za koje plavska carasija ima baska price. Price nevinosti u slozenom ovo dunjaluckom zivotu. Za Ibra umjetnika slobodno mozemo reci da je zavicajni hronicar sa kistom koji sa bojom, tusem, olovkom i perom nastoji da otrgne od zaborava makar dio onoga lijepog sto je bilo u bosnjackoj proslosti a cinilo je karekteristicnim plavsko-gusinjsko podneblje. Neka i vama koji posjecujete nasu internet stranicu ova Ibrina internet galerija unese makar dio topline naseg zavicaja u vase tople duse i domove.