U New York-u od 26-28. maja t.g. odrzani VI susreti  i II kongres Bosnjaka

 Sjeverne Amerike i Kanade

              K O N G R E S   B O S N J A C K E    S T R A T E G I JE

                                                 (analiticki  izvjestaj)

             Pise: Esad R. KRCIC

              Bosnjacke institucije iz New York-a su bile domacin ovogodisnjih tradicionalnih sestih susreta  i Drugog kongresa Bosnjaka Sjeverne Amerike i Kanade. Tih dana "sporedni" glavni grad amerike i najmocnija metrapola svijeta je ujedno bila centar bosnjacke kulture, zbog cega ce se pamtiti. Na ovoj manifestaciji, koja je okupila vise stotina pojedinaca  kao i istaknute Bosnjake iz domovine BiH, Sandzaka i gotovo citavog dunjaluka, gdje u rasijanju zive. Odrzan okrugli hastal: BiH i dijaspora , Druga skupstina  Kongresa Bosnjaka, Islamska konvencija, zatim, svecana manifestacija u povodu desete obljetnice djelatnosti Ali-pasine dzamije u New Yorku, mala bosnjacka olimpijada kao i raznovrsni kulturno zabavni program iz bosnjacke tradicije. Sa svojim referatima u veoma tolerantnoj i intelektualnoj atmosferi  nastupili su musafiri Kongresa i sudionici okruglog stola: Adil-beg Zulfikarpasic (BiH), mr.Husein Zivalj, ambasador u UN-a, prof. dr . Enes Karic (BiH}, prof. dr. Smail Cekic (BiH), prof.dr. Sefket Krcic (Sandzak), glumac Emir Hadzihafizbegovic (BiH), Asim Cemalovic, konzul BiH u NY, Semir Djulic, predsjednik UO Kongresa, Bajram ef. Mulic, imam u NY, h. Senad ef. Agic, glavni imam u USA, te clanovi UO Rasid Nuhanovic i prof. Dzemail Hot inace jedni od organizatora ovih susreta. Pamtice se po udivljenju i umjetnickoj raskosi solisticki koncert Dina Merlina. Rad Kongresa pozdravio je bosanski ambasador u Washigtonu Igor Davidovic. U pismu sudionicima susreta i kongresa Alija Izetbegovic, bivsi predsjednik BiH i lider Bosnjaka je, izmedju ostalog je porucio: "...Budite odgovorni i lojalni gradjani drzava koje su vas primile. Vi ste nas most prijateljstva i saradnje sa americkim kontinentom i svim narodima koji tamo zive. Svojoj djeci govorite, ko ste i odakle ste. Neka to nikada ne zaborave..." Na ovim siusretima Bosnjaka postavljene su dvije izlozbe: Izlozba ratnih fotografija Sukrije Dzidzovica "Ne zaboravi" i izlozba slika sandzackog slkikara Rasima K. Muminoivica - Zavicajni motivi. Prva plaketa Kongrsa predsjednik S. Djulic urucio Adil begu Zulfikarpasicu, u znak priznanja za ukupan doprinos razvoju bosnjastva. Slijedeci susreti Bosnjaka iduce godine najvjerovatnije ce se odrzati na Atlanti.

                                                             * * *

              Sesti susreti i Drugi kongres Bosnjaka Sjeverne Amerike i Kanade, koji su odrzani u vremenu od 26. do 28. maja u New York-u, globalno sagledavano, bez obzira sto nisu bili na razini proslogodisnjih u Cikagu,  su uspjeli i kao takvi otvorili novu mogucnost organiziranosti  Bosnjaka u dijaspori i njihovom medjusobnom upoznavanju i blizem povezivanju sa maticnom domovinom Bosnom i Hercegovinom.Pored navedenih licnosti, ovom eminentnom skupu Bosnjaka u Americi, trebali su sudjelovati lider Bosnjaka Alija Izetbegovic i pjesnik Ibrahim Kajan, koji zbog ranije preuzetih obaveza nisu doputovali u New York. Medjutim, sudionici su ih cesto citarali. 

              Izlozbe slika i fotografija

               Na samom pocetku manifestacije otvorene su dvije interesantne i sadrzajne  izlozbe: l) Ratnih fotografija - novinara Sukrije Dzidzovica, urednika "Sabaha"ciiji je moto eksponata sacinjen u poklicu "Ne zaboravi", koju je otvorio prof. Dzemo Hot, koji je ukazao na brojne ratne strahote koje su  kao tren ioli djelic zabiljkezene foto-aparatom, a daleko je vise svega nesretnog  sto smo dozivjeli agresijom na BiH, sto kamere i aparati nisu registrirali,  i 2) Izlozba slika umjetnika Rasima K. Muminovica - "Zavicajni motivi", slike iz bosnjacke tradicije i portreti o cijim estetickim slojevima i umjetnickim dimenzijama je govorio prof. dr. Sefket Krcic.

            Danas, uprkos moci tehnike i automatike, nije jednostavno organizirati jedan skup u Sarajevu ili Novom Pazaru i to od sudionika iz istog grada, a kamo li na jednoj vodecoj svjetskoj metrapoli, gdje je veoma tesko danas naci parking, a kamo li okupiti rastrkane Bosnjake iz citavog svijeta.To je bila jedinstvena prilika da se sretnu i razgovaraju porodice i prijatelji koji se nisu vidjeli od vremena agresije na BiH, zbog cega su se Bosnjaci raselili po svijetu. No, i na tim daljinama oni nastoje, preko institucija, da prikupljaju bazu podataka i da povezuju Bosnjake, kako u domovini tako i na svim drugim meridijanima.Svakako, kada bi detaljno pristupili analizi i prezentiranju Kongresa i susreta Bosnjaka neophodno bi  nam bilo prostora jednog casopisa, revije ili knjige. No, radi ilustracije dogadjanja ove manifestacije akcente cemo staviti na najinteresantnije detalje.

              Okrugli stol: BiH i dijaspora - jedinstvo Bosnjaka

              U otvorenoj kongresnoj raspravi - Bosna i Hercegovina i dijaspora, tj. o strategiji i buducnosti Bosnjaka elaborirana su brojna pitanja koja su od posebnog znacaja za organiziranost bosnjacke dijspore, koja se na Zapoadu posljednja javlja, od svih drugih naroda sa podrucja ex Jugoslavije.

            Doajen bosnjacke kulture u egzilu Adil-beg Zulfikarpasic (Cirih-Sarajevo), se u svojoj nadahnutoj besjedi posebno se osvrnuo na utemeljenje Bosnjasckog instituta u Cirihu i od nedavno u Sarajevu. Zatim, je govorio o Bosnjacima svoje generacije koje je rezim bivse komunisticke Jugoslavije rasturio po Evropi i uopce po svijetu.Prema njemu,  ovogodisnji Kongres ima posebnu tezinu i odgovoirnost, jer u domovini se nastoji vrsiti zavrsni cin zlocina protjerivanja Bosnjaka iz njihove domovine (ovaj put u reziji medjunarodne zajednice) predlaganjem zakona o zabrani dvojnog drzavljanstva sa kojima BiH nema specijalne veze. Posto specijalne veze sa svojim  maticama mogu imati samoi bosanski Srbi i Hrvati, a Bosnjaci rasuti diljem svijeta bi tako definitivno izgubili domovinu a BiH bi prepustena glasackom hiru i sumornoj politickoj buducnosti diktiranoj sa fasistickim programima nacionalistickih srskih i hrvaskih stranaka, ciji konacni cilj je definitivno zavrsiti postojanje BiH kao samostalne i nezavisne drzave. On je naglasio da u nasoj domovini BiH postoje ozbiljni problkemi, jer ne biramo prave ljude koji bi znali voditi zemlju, zbog toga i drugih cinjenica, na putu smo da postanemo nacija izbjeglica.. Medjutim, ima nade. Nije unisten potencijal u ljudima i nada je zadnja koja umire. Ne dozvolimo da nam umre nada- naglasio je Zulfikarpasic, koji se uprkos teretom godina, izuzetno drzao i sa velkikom koncentracijom zborio obracajuci se bisnjackjim kongresmenima. Pokusajmo da povijemo nadu, nastavio je dalje ovaj liberalni bosnjacki intelektualac. To je put da probudimo strucne kvalitete. Skoro u isto vrijeme, kada se otvarao i Institut u Sarajevu ja sam 24. maja., ja sam odlucio doci na ovaj Kongres Bosnjaka, premo Ciriha u New York. Nije to za mene, u oviom godinama, bas jednostavno. Ta cinjenica sama po sebi pokazuje da sam ja to uzeo vrlo ozbiljno i htio sam i time pokazati, mada sam imao jos i velike poslove u Sarajevu, da time dajem veliku vaznost. Ja sam zaista i uvjeren da ce ovaj  Kongres uspjeti i da je Kongres jedna velika stvar i jedan ozbiljan pokusaj, a slabosti, koje su prtateca pojava i koje su prisutne u startu ne smijemo zanemarivati ni zatvarati oci pred njima. To su sve normalni siptomi koji se pojavljuju, koje ne smijemo zanemarivati, niti zatvrati oci pred njima. Dakle, ja imam pozitivno gledanje na ovaj Kongres i uv jeren sam na njegovo sirenje. Bio sam slobodan da vam  otvoreno istaknem i kazem neka moja misljenja. Nemojte to uzeti kao neku moju zlonamjernost i kritiku, nego uzmite kao jedno prijateljsko upozorenje covjeka koji je io sam bio uvijek politicki i drustveno aktivan kao javni radnik u emigraciji i koji je sam imao te probleme koji sada stoje pred vama. Zato vas ja upozoravam iako nosim dobre dojmove sa ovog Kongresa nosim takodjer radosnu vijest koju cu prenijeti svim mojim prijateljima u zemlji i da ste naporavili pravu stvar.

            U kriticki intoniranom izlaganmju, Zulfikarpasic je precizirao da je najveca rana  upravo moralni pad kod pojedinih ljudi koji zive bez sudova, bez uvjerenja, bez perspektive. To je najveci pad. Jer, ljudi su izgubili cast, vjeru, nadu i uopce izgubili su povjerenje- zato je nuzna potreba organiziranja ovakvih skupova i manifgestacija kako bi se ljudi upoznavali i stekli jedno novo iuskustvo - naglasio je veliki bosnjacki vakif.

            Mr. Husein Zivalj, ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama, se u svojem izlaganju  skoncentrirao prvenstveno na razvoij, probleme i perspektive  vanjske politike  drzave Bosne i Hercegovine, s posebnmim osvrtom na neke zadatke i prioritete bosnjacke dijaspore. U tom kontekstu on je nglasio da Bosnjaci ne smiju dopustiti da se najistaknutiji bosnjacki politicari i intelektualci sklanjaju sa danasnje bosanske politicke scene.Dalje,  ambasador Zivalj je sudionike Kongresa upoznao sa kotiranjem BiH u UN-a, kao i sa najnoivijim informacijama koje prate provodbu Dejtonskog sporazuma. Zivalj je podvukao znacaj daljeg medjunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini i izrazio punu i bezrezervnu podrsku usvajanjem rezolucije kojom bi se mandat produzio jos na godinu dana. Do tog vremena, u cilju bezbijednog i sigurnog povratka izbjeglica, kao rezultat konacnog obnavljanja demokracije, stabilne i odrzive Bosne i Hercegovine, mi smatramo da je medjunarodna prisutnost u BiH - posebno prisutnost USA - neophodna. Iz toga razloga mi u potpunosti i snazno podrtzavamo usvajanje foirmnulisane rezolucije na temelju koje ce Savjet bezbjednosti odluciti o produzenju mandata UNMIBH i SFOR-a.- naglasio je, izmedju ostalog, ambasadoir mr. H. Zivalj.

            Mladi sarajevski filozof i teozof, prof. dr. Enes Karic (Sarajevo), koji se kongresu obratio i u svojstvu licnog izaslanika reis-ul-eme dr. Mustafe Cerica, nadahnuto je govorio o fenomenu univerzalnog i lokalnog u islamu na Istoku i Zapadu. Njegovo istupanje je imalo cisto intelektualnu dimenziju. Prema njegovom uvjerenju islam se zapazeno siri na Zapadu upravo zahvaljujuci svojij unuverzalnosti i prevladavanju tradicionalnog fenomena lokalizma (koji u mnogome gusi ne samo islamsku vec i bosnjacku kulturu, a sto se posebnmo odnosi na uskogrudost i nerazumijevanje nekih grupacija iz Sandzaka, odnosno konkretnije iz lokaliteta Plava i Gusinja, ciji mjestani su u posljednje tri decenije zapazeno emigrirali u Ameriku i posebno se nastanili u New York-u ). Profesor E. Karic je naglasio da samo zatvaranje u lokalne osobenosti moze da naskodi u razvoju licnosti , posebno u recepciji univerzalnih principa znanja , a posebno u sirenju vjere islama.no, prof. Karic je naso prostora da istakne i kritku zapadnog odnosa prema muslimanima iznoseci analizu tih poredrasuda prema islamskom univerzalnom zivljenju. On je dodao da muslimani nemaju organizovan svoj islamski Zapad, a zatim podvukao potrebu organiziranja kongresa muslimana zapadnih zemalja na kojima treba da sudjeluju i muislimani sa Balkana, odnosno Bosne i Hecegovine. Prema njemu, muslimani moraju prihvatiti zapadno obrazovanje, na taj nacin da bi bili svjesni vjerskog identiteta- istakao je prof. Karic.

            Bosnjacki historicar, prof. dr. Smail Cekic (Sarajevo), koji je ujedno i direktor Znanstvenog instituta za istrazivanje ratnih zlocina, u svoj serijoznom i racionalnom referatu posebno se osvrnuo na stanje u Bosni i Bosnjacima danas. On je izmedju ostalog skrenuo paznju, na nekoliko bitnih komponenti koje se odnose na: na velikosrpski drzavni fasisticki projekt okupacije i istrjebljenja nesrpskiuh naroda. Zatim, Bosna, koju cine tri konstitutivna naroda, dva od ta tri naroda su stali na strani svojih maticnih zemalja Srbije i Hrvatske. Na taj nacin, Bosnjacima je jedino ostalo, a sto im je i poslo za rukom da obrane svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu, jer duge i nemaju.Cekiceve misli su propracene odobravanjem prisutnih, na nacin koji dolikuje ovom elitnom bosnjackom skupu. Sada, kada ulazimo u sestu godinu od Dejtona i zavrsetka rata, naglasio jer prof. S. Cekic,  preostaje borba da se odbrani cjelovita Bosna i Hercegovina, kao i da se sacuva slobodni zivot svih gradjana u njoj koji je dozivljavaju kao svoju zemlju. Na kraju, prof. Cekic je istakao - da bez drzave Bosne i Hercegovine, Bosnjaci, ne samo u BiH, vec i u Sandzaku, drzavama bivse Jugoslavije i uopce u svijetu- ne mogu opstati. Zato Bosnu i Hercegovinu svim bicem, ma gdje smo, moramo sacuvati. Tu nema alternative- zavrsio je prof. S. Cekic.

            Filozof, prof. dr. Sefket Krcic, predsjednik Matice Bosnjaka Sandzaka (Novi Pazar),je u maniru kritickog pisca elaborirao je relevantnim parametrima sudbinu  bosnjackog intelektualca i  bosnjacke inteligencije i njihove obespravljenosti u dijaspori. On je naglasio da je zbog minule agresije na BiH i citave ratne presije, koja nije zaobislja ni Sandzak, danas Amerika i New York su Bosnjacima  iz Sandzaka su blizi od Bosne i Sarajeva. Uspostavljene su nove granice i poruseni mnogi mostovi medju narodima i ljudima. Sta vise, takva entropija prijeti i unutar bosnjackog korpusa.U elaboiraciji ove teme dr. S. Krcic, polazi od poznbate Sartrove premise, da intelektualac, po prirodi svog posla i djelovanja ima mandat, da javno istupa u ime v;lastitog naroda. Docim drugi, oput zastupnika / parlamentaraca - za tu poziciju se moraju izboriti na javnim , slobodnim i demokratskim izborima. Dr. Krcic je argumentovano prezentiorao brojnemontirane sudske procese intelektualcima, pocev od Sarajeva (l983), do procesa u Sandzaku (l992-2ooo), koji su imali cisto politicku dimenziju. Polozaj bosnjackog intelektualca u dijaspori, posebno u Sandzaku, je ispod svakog normalnog minimuma, upravo zato sto se bosnjacima, kao autohtonom manjinskom narodu na ovim prostorima, osporavaju, cak, kulturna i nacionalna prava, od kojih i pravo na nacionalno ime Bosnjak. u to negiranje najvise je upregnut neofasisticki crnogoirski establisment. Dr. Krcic se kriticki osvrnuo na pasivno drzanje mnoigih intelektualaca, a posebno cinovnika, koji svoje rezimsko hizmecarstvo prasvdaju sutnjom i zatvaranjem ociju pred rijekom karavana ljudi koji svakodnevno odlaze iz Sandzaka. Zato Kongres treba dici glas za zaustavljanje iseljavanja Bosnjaka sa Balkana, kao i da se zastite ljudska prava ovog nezasticenog naroda.Pored toga, prof. Krcic se zalozio da se formira  Fondacija za objavljivanje djela i projekata bosnjackih pisaca koji zive u dijaspori, posebno u Sandzaku gdje je potrebno pospjesiti kulturni rad, kako bi se mogli ocekivati bolji rezultati na buducim parlkamentarnim izborima. Jer, Bosnjaci su u Crnoj Gori, bez obzira sto imaju izmedju l7 - 23 procentualni odnos stanovnistva ostali bez autenticnih poredstavnika u Parlamentu. zog takvog stanje potrebno je da se u novom Pazaru odrzi do jeseni Kongres Bosnjaka, cije organiziranje bi pomogla bosnjacka dijaspora, jer maticna drzava jos nije u mogucnosti- naglasio je dr. S. Krcic.

            Posebno je bila nadahnuta diskusija glumca Emira Hadzihafizbegovica, u duhu izvodjenja monodrame, koji je zboirio o paradoksu gubitka kolektivnog pamcenja kod Bosnjaka. On je naglasio - bosnjaci odlicno prepoznaju problem ali ga rjesavaju strategijom minder politike iz spavace sobe.Ima jedna sitnica koja kaze da je covjek bez domovine, covjek bez psihologije i gotovo je nesuvislo elaborirati bilostu odgovora na temu domovine. Zemlja je nesto za sta je covjek ne samo vezan fizicki nego i duhovno, dakle, vodjen tom porukom, da je covjek bez domovine, covjek bez psihologije zapravo odasiljem jednu poruku: biti Bosnjak dolje u Zavidovicima, Tuzli, Travniku, Bihacu ... nije nikakva privilegija u odnoisu na Bosnjaka ovdje u New York-u, Vankuveru , Dallasu itd. Ja cesto izlazim van BiH i prvo sto kazem u kontaktu sa nasim ljudima je da se ne smiju ni jednog trenutka osjecati drugorazrednim Bosancima ili Bosnjacima, jer svaki od nas bilo gdje da se nalazi je podjednako vazan za nasu drzavu Bosnu i Hercegovinu. Bosnjaka nema puno. Mi smo mali narod, ponosan na svoju domovinu i porijeklo i zbog toga mislim  da je osjecaj domovine kao tla na kojem se cvrsto stoji podjednako vazan kako Bosnjacima u Bosni tako i onima vani.

            Da bi se stvar radikalno promijenila  potrebno je stvoriti jedan novi val optimizma u rijesenosti da se nema sto vise cekati, da je ovo zadnja preilika za prestanak gubitka kolektivnog pamcenja- naglasio je glumac i mladi profesor glume iz Tuzle E. Hazihafizbegovic.

              Demokratska i otvorena diskusija o sudbini Bosnjaka

              Semir Djulic, predsjednik Upravnog odbora kongresa, u svom obrazlaganju pozicije Bosnjaka danas u dijasppori je naglasio: Kongresu Bosnjaka predstoji redifiniranje kako bi mogao daleko efikasnije djelovati.Zatim, Djulic je upoznao prisutne sa pisanim materijalom (koji su dobili na svakom mjestu) u kojima je dat plan i program aktivnosti kongresa u naredne dvije godine, kao i izvjestaj o radu UO KBSA za period juni 2ooo-maj 2ool.g. i uloga upravnog odbora u buducem radu.Djulic je posebno naglasio na sam smisao medijske prezentacije Kongresa u domovini i u zemljama gdje bosnjaci zive u dijaspori. svoja iskustva i ideje za poboljsanje rada clanovi UO ce iznijeti u interesu objedinjavanja bosnjackog nacionalnog bica u dijaspori- naglasio je predsjednik Djulic.

            Bosanski konzul, Asim Cemalovic, cije se pojavljivanje propratilo znacima simpatije i odusevljenja (jer uskoro napusta ovu funkciju) je, moglo bi se reci, najemocionalnije istupio pred kongresom Bosnjaka. On se u svojoj duzoj diskusiji osvrnuo na svoj angazman i na sve probleme koji su pratili Bosnjake u Americi. Uz to on je nesebicno pruzio niz interesantnih infoirmacija i upustava koje mogu biti od znacaja za sve Bosnjake koji zive u amarici i u drugim drzavama.Na kraju, zalicu samo ako na moje mjesto za konzula ne dodje Bosnjak, ali to je van  mojih nadlijeznosti - istako je Cemalovic.

            Rasid Niuhanovic, jedan od organizatora je misljenja da ce svi prijedlozi sa ovoigoidisnjih susreta biti odstampani u posebnom Zboirniku radova, u kojem ce biti objelodaljene dalje smjernice rada Kongresa i susreta Bosnjaka u Sjevernoj Americi.

            Prof. Dzemail Hot, clan UO Kongresa i jedan od organizatora, se posebno osvrnuo na probleme u vezi organiziranje bosnjacke dijspore. On se zalozio da sve organizacije medjusobno suradjuju, kao i pozvao sve pisane i elektronske medije da daju doprinos objednjivanju bosnjackog duha u interesu opstanka nasee maticne domovine Bosne i Hercegovine. On je naglasio da ce se svim prijedlozima, koji su se ovdje culi dati odgovarajuca paznja i da cemo raditi sloznpo i bratski u interesu emancipacije Bosnjaka u cjelosti.

            Bajram ef. Mulic, imam Ali-pasiune dzamije u Astoriji, i ujedno predsjednik Organizavcionog odbora ovih susreta Bosnjaka je posebno predstavio dzemat Ali-pasine dzamije, a zatim otvoreno i kriticki govorio o problemima emancipacije Bosnjaka, posebno iz mjesta Plava i Gusinja, medju kojima postoji vise podjela sto svjedoci da i ovdje u Americi crnogorske vlasti uplicu svoje pogane prste, pod uticajem svoje ideologije iz genoicidnog "Gorskog vijenca" kojima napajaju mrznjom generacije ( kao sto su trivijalni stihovi "rice odza na ravno Cetinje (...) zaudara zemlja Mu’amedom..."), cime su inspirirali okupatpore Bosne i Hercegovine i vrsili nevidjeni  genicid nad Bosnjacima.

            U raspravi su dalje sudjelovali: Sulejman Sulejmanagic, Esad R. Krcic, Hamdija  Todorovac, Senad Sahmanovic, Saban Trlo i drugi.

            Islamska konvencija i poruka Alije Izetbegovica

              Tema islamske konvencije je bila: Kako ojacati islamski zivot bosnjackoj dijaspori. Na ovom skupu uzeli su ucesca: Adil-beg Zulfikarpasic, h. Senad ef. Agic, prof. Mevlud Dudic, direktor "Issah-beg medrese" iz Novog Pazara, h. Muhamed ef. Fetic (Rozaje), Bajram ef. Mulic, dr. Sefket Krcic, prof. Suad Radoncic, Esad R. Krcic , Muhamed ef. Hasic, Mumin ef. Garibovic, Nedzad ef. Avdovic i drugi imami iz Amerike i Kanade.

            Bila je to porekrasna vecer jednog posebnog ibadeta, koja jesvojom osobenoscu -prepuna duha iz islamske tradicije, a uprilicena je u povodu mevluda, rodjenja posljednjeg Bozjeg poslanika Muhameda a.s.tom prilikom je naglaseno da je misao Muhameda a.s. duboiko uktvljena u kulturu i vjeru Bosnjaka.Pravi primjer islamske kulture i vjere ogleda se u osobenoj toleranciji, koja je jedinstven fenomen u odnosu  na druge kulture.

            Imami, kao vjeroucitelji, su svakako veoma vazan faktor u razvoju i objednjivanju bosnjacke dijaspore na principima islama i tradicionalnih bosnjackih adeta. Iz dana u dan se javljaju novi dzemati i omogucava se nasoj djeci organiziranje vjerske nastave, gdje istovremeno mohu uciti i bosnjacki ili bosanski jezik.

            Na ovom skupu je procitana i poruka gospodina Alije Izetbegovica, kojoj su posebnu vaznost dali njujorski mediji koji izlkaze na bosnjackom jeziku. Poruka glasi:

            "...Zahvaljujem se na paznji koju ste mi ukazali pozivom da prisustvujem vasem godisnjem skupu, ali moje zdrastvene prilike i mnostvo drugih obaveza nisu mi to dozvolile.

            Amerika i Kanada nama nisu tako daleko dok ste vi tamo. Vama u tudjini je Bosna ondje gdje se Bosnjaci saberu. Znam da su vas brige koliko i ljubav prema Bosni povezale. Zelim vam poruciti da ce biti bosne i bosnjaka sa bozjom pomoci.

            Poslije nedavne smjene vlasti probudila se politicka kriza u nasoj zemlji. Ekstremistri su digli glave. Izlila se bujica mrznje i nasilja u Trebinjuu i Banjoj Luci. Od dusmnana se boljem nismo mogli nadati, ali smo od vladajuce alijanse ipak ocekivali 'promjene/ druge vrste. Ona je te promjene gromoglasno najavljivala. Njeno nesnalazenje i pasivnost medjunarodne zajednice samo su ram za sliku bosanske stvarnosti. Snage koje su naumile podijeliti Bosnu jos nisu odustale, ali gube korak svakim danom. Mi ovdje racunamo na vasu podrsku u borbi protiv tih snaga.

            Ovaj skupu je posebno potencirao teme u kojima se naglasava da, Amerika i Kanada njeguju suzivot i toleranciju kakvi su postojali u bosni vec hiljadu godina. Unistenjem Bosne i Hercegovine unistila bi se evropska sansa i model koji demokratski svijet  zeli ovdje vidjeti. Cesto podsjecajte svoje domacine na ovu vaznu cinjenicu.

            Budite odgovorni i lojalni gradjani drzava koje su vas primile. Vi ste nas most prijateljstva i saradnje sa americkim kontinentom i svim narodima koji tamo zive. svojoj djeci govorite ko ste i odakle ste. Neka to nikada ne zaborave.

            Zelim vam svima dobro zdravlje i licnu srecu. Molim Boga da nas blagoslovi i uputi na pravi put" - kaze se u poruci Alije Izetbegovica.

            Sporstke manifestacije

            Bosnjaci su se na ovoj tzv. mini olimpijadi takmicili u vise disciplina: nogometu, trcanju, sahu itd. titulu najboljeg tima ponijeli su nogometasi njujorskog "Behara" (u cijem osnivanju je sudjelovao  proije pet godina pjesnik Ibrahim Kajan, predsjednik BKZ "Preporod" i gl. urednik casopisa "Behar" iz Zagreba),  a za najboljeg nogometasa pehar je pripao Nusku Desicu zvanom Grbo. Na jedan nacin svi su oni zeljeli podsjeti na sportske vitezove timova koje okipljaju Bosnjake : "Sarajevo", "Zeljeznicar" (Sarajevo), "Sloboda" (Tuzla), "Celik" (Zenica), "Jezero"(Plav), "Gusinje" itsl..

            S obzirom, da je potpisnik ovih redova iskljucivo pratio teorijski dio Kongresa i sestih siusreta Bosnjaka, ovim tekstom, ne zeli da u sjeni ostavi vise stotina sportista koji su se takmicili i druzili ova tri dana u New Yorku. Na taj nacin, povezivanje mladih ljudi kroz sport ostavlja tragove prijateljstva i suradnje na putevima ucrscivanja bosnjacke kulture daleko od vatana  u Americi. Sportom se siri duh suradnje i prijateljstva. Tako da i ubuduce polazemno nadu da ce mladi biti okosnica ovih susreta, pored imama, intelektualaca i biznismena. Na taj nacin stariji ce mladjima moci prenijeti svoja iskustva.

            ...

            Umjesto zakljucnog vidjenja

            Bosnjaci zele da imaju stalni Kongres, koji ce zasijeddati svake godine, onda oni svi moraju biti svjesni toga cina. Nazalost, mnogih se to ne tice, jer svoja gledista, i nakon rata u biH, baziraju, na programima koje dobijaju iz kabineta Kostunice i Djukanovica. Takvi nek prime nas prezir.Potrebno je bilo cuti sazete izvjestaje iz svih sredina gdje zive Bosnjaci u /Americi i Kanadi, i to ne u smislu diskusija vec u smislu pismenih tecnih izvjestaja kako bi se znalo stanje duha u nasem narodu.

            Na svojoj Drugoj skupstini Kongres Bosnjaka Sjeverne  Amerike, donio je slijedece zakljucke:

            l. Usvaja se izvjestaj o radu i finansijski izvjestaj za period juni 2ooo.- maj 2ool.g. (Pismeni izvjestaj ce biti upucen postom sudionicima, kao clanicama Kongrea).

            2. Za novog generalnog sekretara izabran je gspodin Ali Lejlic, bosnjacki intel;ektualac koji je rodjen u Americi.

            3. Neophodno je strucno kadrovski pojacati rad UO KBSA osnivanjem komitetas (Strucnih timova) i to: a) komitet za suradnju sa drzavnim organima i drugim institucijama i organizacijama u BiH, kao i Bosnjackim organizacijasma u drzavama ex Yugoslavije, b) komitet za suradnju sa Medjunarodnom zajednicom, drzavnim i drugim institucijama i organizacijama USA i Kanade; c) komitet za informiranje i marketing; d) komitet za finansije; komitet za  clanstvo i masovljavanje KBSA; g) komitet za obrazovanje, kulturu, sporty i humanitarne aktivnosti.

            4. Kongres Bosnjaka Sjeverne Amerike je samostalna i neovisna organizacija otvorena za sve Bosnjake bez obzira na politicke stavove kao i za suradnju sa svima koji se svojim programom i djelatnoscu zakazu za suverenu i jedinstvenu BiH kao zajednicu ravnopravnih naroda i manjinskih naroda koji u njoj zive.

            5. Upravni odbor KBSA treba uspostaviti sto efikasniju suradnju sa svim Bosnjacima intelektualcima, studentima i poslovnim ljudima kako bi se napravila opsezna i jasna platforma djelovanja Bosnjaka Sjeverne Amerike. U tu svrhu neophodno je organizirati susrete u svim vecim centrima gdje Bosnjaci zive.

            6. Za poboljsanje finansijskog stanja neophodno je organizirati donatorske veceri i obezbijediti stalne sponzore Kongresa.

            7. Obezbijediti bolje medijsko prezentiranje Kongrtesa putem sastanaka i pomaganja rada bosnjackih javnih glasila koja djeluju na podrucju Sjeverne Amerike.

            8. Dosadasnja suradnja sa organima drzave BiH nije bila na zadovaljajucem nivou i za poboljsanje te suradnje treba uspostaviti stalan i efikasan sistem razmjene informacija na relaciji; nadlijezno ministarstvo - ambasade, konzulati -KBSA,m druge organizacije i pojedinci i obrnbuto. diplomatsko-konzulkarna predstavnistva trebaju biti glavni nosioci sistema protoka informacija.

            9. Traziti od nadlijeznih organa BiH da milionskoj dijaspori obezbijedi pravo i nacin ucesca u porijedlaganju, raspravbljanju i donosenju buitbnuih zakonskih akata (Zakon o drzavlkjanstvu, Izbvorni zakon isl), kao i o popisu stanovnistva i organiziranju glasanja na izbborima.

            l0. S obzirom na nacionalnu strukturu dijaspore u USA i Kanadi, gdje su uglavnom prisutni Bosnjaci, procjenjuje se da i sada u USA i Kanadi oko 35o hiljada. bilo bi pozeljno da novi konzul u New York-u bude iz reda bosnjackog naroda. Zahtijevamo da se svakako vodi racuna da to bude jedan od izrazitih Bosnjaka koji posjeduje jednu svoju sirinu i moghucnost za komunikaciju i koji posjeduje profesionalne i mortalne kvalitete. Trazimo daleko jaci kontakt sa dijasporom diplomatsko-konzularnimh predstavnistava u Americi i Kanadi nego sto je bio do sada. Istovremeno trazimo da se otvori jedno mjesto u nasim diplomatsko konzularnim predstavnistvima u Americi gdje bi se neko profesionalno bavio samo dijasporom.

            ll. Od Medjunarodne zajednice trazimo efikasnije provodjenja Anexa 7 Dejtonskog sporazuma kao i hitno hapsenje svih osumnjicenih za ratne zlocine.

            l2. Dajemo punu podrsku svim Bosnjacima u drugim drzavama ex. Yugoslavije u boirbi za priznavanje nacionalnih identiteta i osnovnih ljudskih prava.

            l3. Kongres Bosnjaka Sjeverne Amerike ce podrzati i pomoci rad Inicijativnog odbora za odrzavanje Svjetskog kongresa ( susreta) BiH dijaspore a Upravni odbor KBSA  ce izabrati delegaciju koja ce prisustovati tom susretu u Sarajevu.

            l4. Domacini treceg Kongresa i sedmih susreta Bosnjaka su Bosnjaci Georgije i bice odrzani u Atlanti 24-27. maja 2oo2. godine - kaze se u Zakljuccma koje je u ime UO KBSA popisao njegov predsjednikj gospodin  Semir Djulic.

            Doista ocekivali smol od ovog Kongresa i vise. Medjutim, sta je - tu je, kako bi nas narod rekao. Bilo je prijedlozeno da se osnuje Fondacija, koja bi iskljucivo pomagala bosnjacke kulturne projkete i pisce koji zive u dijasppori, a posebno one koji su ostali u Sandzaku, jer im tamosnje vlasti onemogucavaju objavlkjivanje knjiga. To je prilika da se kontaktira  sa Univerzitetom u Harvardu gdje se cuva posebna zbirka (bibliotelka) sandzackih pjsnika cija imena se uporedjuju sa Homerom. To nesto znaci. Ako jedan Bosnjak to danas ne moze da shvcati, onda ne moramo se cuditi sto nam rade Srbi, Hrvati i Crnogorci, kada smo i sami prema sebi iskjljucivi i zlonamjerni. Takvo stanje nas gura u propast i nestajanjhe, a u dijaposri posebno.

            Dalje, vrlo je tanko poistavljen zakljucak br. l2, koji upucuje na zastitu Bosnjaka na prostporima ex Yugoslavije. Ipak, da se zna, na Kongresu je dosta elaboriran polozaj Bosnjaka u Srbiji i Crnoj Gori, kao i oblici rjesavanja sandzackog pitanja. Smatramo, da je ovo uputno i dobronamjerno pitanje, jer se Sandzak i Bosnjaci nalaze izmedju ove dvije fasizoidne zemlje, gdje dikatorki staljinski rezikm jos nije oboren. Dakle, preporucijuemo svim intlelektualcima Bosnjacima a se  ne smiju zaboraviti, Bosnjaci u Sandzaku upravo zato sto je to permanentno skoro citavo stoljece krizno podrucje, cija sudbina je iz dana u dan sve neizvjesnija. To podrucje se ne moze uporeddjivati ni sa jednkm drugim. Rijec je o jedanaest gradova i nekoli varosica.S druge strane, Sandzak je velika inekcija za jedinstvo nase maticne domovine Bosne i Hercegovine. Ukolike prestane nas interes za Sandzakom  mi smo na taj nacin, zapamtite,  i svjesno  se distancirali i od Bosne . a sta to znaci? Mi smo time presudili sebi, jer time idemo na volju Srbima i Crnogorcima, koji nad nasim narodom  puna dva stpoljeca zvode i demonstriraju najbezumnije genocide.Ako takvu strategiju netko ne zeli da razumije, treba mo se upitati u koje nam svrhe sluzi Kongres Bosnjaka? Zacijelo, nastojim da kriticki promisljam nas status, jer se bez velike nuyzde nismo mogli obresti  na americkom kontinentu. Zato, volio bih da nisam u pravu, kao i cuti drukcije misljenje i rezoniranje, ali samo ono koji vodi napretku  povezivanja Bosnjaka i njihovom opstanku na rodnim ognjistima, ma gdje zivjeli.

            Imajuci respekt prema svim musafirima, koji su prosle godine u Cikagu, kao i ovogodisnje u New York-u javno istupali sa svojim originalnim stavovima i bogatim iskustvom ipak na nuducim susretima Bosnjaka u Americi pozeljno bi bilo cuti nase  eminentne stvaraoce kao sto su:  akademik Muhamed Filipovic, prof. dr. Rasim Muminovic, mr. Sefer Halilovic, pisac Irfan Horozovic (Sarajevo), prof. dr. Ferid  Muhic (Skopje), historicar Mehmedalija Bojic (Beograd), pjeakademik snik Ismet Rebronja (Novi Pazar), dr. Zlatan Colakovic (Boston), knjizevnik Zaim Azemovic (Rozaje), dr. Sakira Ersoj (Ankara), dr. Semso Tankovic (Zagreb), Dr. Ferid Kugic i knjizevnica Elifa Krijestorac (Njemacka).knjizevnik Ismet Mustajbasic (Budimpesta), dr. Bajram Redzepagic (Australija) i drugim licnostima. Kao i da nam se ne dogodi da se Kongres privatizira i u svojstvu musafira-sudionika pozove osoba koja se distancira permanentno od naseg naroda, kao i koja nijednom nije sudjelovala ni na jednom ozbiljnijem skupu Bosnjaka, kao sto je bilo pokusaja od nekih zlonamjernih krugova da se podvali, kako bi se nasi intelektualci medjusobno obracunavali. Na srecu do toga nije doslo. Medjutim, malo je hvalilo da se to i dogodi! Jasno, ostaje da se pamti da je ovaj Kongres imao zapazenih , pored propusta, i pozitivnih strana. Zacijelo, ostace upamcen po tolerantnosti i razumijevanju. Na njemu je lansirana deviza, ako Bosnjak ne moze pomoci bosnjaku - ne smije mu odmagati. Zatim, treba omoguciti da javno istupaju Bosnjakinje intelektualke na Kongresu Bosnjaka u Americi, te time aktualizirati ucenje maternjeg -bosnjackog / bosanskog jezika u nasim institucijama i svim nasim porodicama u dijaspori.

            Zato, na kraju ovog kraceg ekspozea prezentiranja ovog dogadjaja, bez sumnje neophodno je  ocekivati da ljudi , be rezerve moraju vise  poraditi da se vide sa svojim prijateljima, bracom i rodjacima, posebno ratnim saborcima i to u gradovima gdje se odrzavaju susreti. Naravno, ne treba zaliti za tim vremenom, ali ga treba maksimalno osmisliti.

            Svakako, ukoliko naredni Susreti i Kongres u Atlanti, ne budu li, obogaceni sa publikacijama, koje su najavljene od istuipanja nasih revnosnih gostiju, moze se ocekivati da ce padati interes za ovakvim oblikom rada.No, uvjerenmi smo da ce kod Bosnjaka rasti potreba za uzdizanjem svijesti kao i opstom emancipacijom.